Rabu, 20 September 2017

“ANALIZE RESEITAS FUNDUS PETROLÍFERU TIMOR-LESTE HUSI TINAN 2014-2016”


Husi: Donela Joana Guterres
Materia Jestaun Finanseira, Faculdade Economia, Institute of Business (IOB)

 

Introdusaun


Timor-Leste hanesan nasaun ida ne’ebé foin restaura ninia independensia iha dia 20 de maio de 2002 no sai nasaun membru Organzasaun Nasoens Unidas (ONU)[1] ba 198. Timor-Leste hetan destrusaun no estragus masiva ba ninia infraestrutura basicas hanesan escolas, edificios publicas, hospitais no povo nia hela fatin sira ne’ebé mak hamosu krize multi-dimensaun ba Timor-Leste hodi rekupera-an husi seitor oi-oin liu-liu importante tebes ba estad hodi halo prioritizasaun ba seitor importantante sira hanesan infraestrutura, edukasaun, saude, agrikultura no turismu. Tamba ne’e nesesariu tebes ba Timor-Leste atu halo investimentu ida signifikante atu rekupera lalais vida moris povo nian, nune’e TL idenfitika no esplora ninia rekursus ekonomia rasik hodi bele hatan ba nesesidade iha rai laran, hamrik nudar nasaun ida soveranu no independente bazea ninia ekonomia rasik, aselera dezenvolvientu nasional, hamenus kiak no mukit iha rai laran tuir Planu Estratejiku Dezenvolvimentu ne’ebé trasa ona.

Timor-Leste ninia baze ekonomia prinsipal mai husi fontes rekursus petrolíferos hanesan reseitas estrasaun husi petróleo e gás ne’ebé kuaze 81% fornese reseitas ba estadu Timor-Leste ninia Produtu Internal Bruto (PIB) iha 2012 (RDTL DGS 2013) in 2012[2] no kaer papel vital ba fasilitasaun desenvolvimentu ekonomia iha Timor-Leste nune’e presiza fó importánsia boot ba hari kuadru ida sólidu hodi halo jestaun diak rekursus hirak ne’e. Tamba ne’e Fundo Petrolífero kria iha 2005 hodi kotribui ba ninia objetivu ne’ebé iha konsiste ba jere investimente finanseirus ho probabilidade razoavel, efetua tranferensia ba governu ho nivel ida sustentavel no mantein valor real ba longo prazu.

Fundos Petrolífero pretende ba ema hotu nia interese, tamba ne’e tenke jere ho diak hanesan prioriedade estadu nian, tenke uza ho forma igualitaria tuir Kostituisaun Repúlika artigo 139.o  no LEI DE TRIBUTAÇÃO DO PETRÓLEO (LEI Nº 8/2005) hateten katak  “O Fundo Petrolífero deve contribuir para uma gestão sensate dos recursos petrolíferos para benefício da geração actual e das gerações vindouras. O Fundo Petrolífero será uma ferramenta que irá contribuir para uma boa política fiscal, em que se considere e pondere devidamente os interesses a longo prazo dos cidadãos de Timor-Leste”.[3] Signifika katak Timor-Leste presiza iha politika adekuadu hodi jere reseitas mina no gas ba hadiak vida moris povo nian ho sustentavel, utiliza fundus petrolifero ne’ebé iha ba investimentu seitor produtivu hodi nune’e evita labele akontese malisan rekursu ka resource curse.

Relasiona ho jestaun reseitas fundus petrolíferu no naun-petrolíferu, Governu sempre aprezenta planu ezekusaun Orsamentu Jeral Estadu (OGE) ho perspetiva jenérika, presiza afirma investimentu públiku ida ne’ebé feitu husi Estadu através OGE mak sai  instrument ida efetivu liu hodi kombate kontra pobreza no miséria; sai mos hanesan instrumentu importante ida ne’ebé pretende konduz Timor-Leste ba pais ida ne’ebé ita hotu mehi, hanesan destaka ona iha vizaun Plano Estratégico de Desenvolvimento (PED); hanesan mos intrumentu ida desisivu ba kriasaun kondisaun hodi nune’e bele aselera dezenvolvimentu social no ekonomiku ida realista, iklusivu no sustentavel.  Tamba ne’e OGE mak dalan ida hodi fo benefísiu do Povo em todo o território nacional, nune’e mos fó benefísiu ba jerasaun futuru.

Objetivu


1)    Atu analize ba komparasaun reseitas fundus petrolíferu husi tinan 2014-2016 no projesaun ba tinan hirak oin mai;

2)   Atu analiza gastus ne’ebé hasai husi estadu tinan-tinan no sustentabilidade fundus petroliferu nian hodi investe ba seitor naun-petroliferu wanhira mina no gas husi tasi laran remata;

Problema


1)    Iha ka lae Sustentabilidade reseitas fundus petroliferu kompara ho gastus estadu husi tinan 2014-2016?

2)   Iha ka lae poitika investimentu ba seitor naun-petroliferu ninia kontribuisaun ba resiliensia ekonmia wainhira TL ninia mina no gas iha tasi laran remata?




Diskusaun


Panorama Ekonomia Timor-Leste iha 2014-2016


Iha 2014, kresimentu ekonomia sae akompaña ho gastu públiku ne’ebe aumenta aas. Iha espektasaun katak kresimentu sei menus iha 2015 maibe sei sae iha 2016 se projetu investimentu maior lao tuir planu. Inflasaun sei tun tanba kondisaun externu favoravel no iha projeksaun atu sae iha 2015 no 2016. Presu mina ne’ebé tun no produsaun ne’ebé diminui destaka nesesidadi atu diversifika ekonomia liu husi enkorajamentu ba investimentu privadu.

Governu nia reseita hamutuk billaun $3.0 iha 2014, no produz exsedente orsamental (scal surplus) ne’ebé ekivalente ho 1.3 vezes PIB naun petroliferu. Exsesu ne’e hatama iha governu nia Fundu Petroliferu, no aumenta fundu ne’e nia saldo ba billaun $16.5 iha 2014, ekivalente ho aprosimadamente $13,700 per capita. Fundu investimentu hetan rendimentu nominal 3.3% iha 2014. Ida ne’e konsistente ho parametru referênsia ba produtividadi ne’ebé Fundu ne’e nia mandatu investimentu estabelese ona, maibe total rendimentu investimentu menus 35% husi projeksaun Orsamentu 2014 nian.

Tuir previstu, kresimentu sei monu ba 6.2% iha 2015 wainhira estímulu husi aumenta iha despeza públiku alivia, antes sae ba 6.6% iha 2016 wainhira projeitu investimentu maior ba públiku no privadu kontinua lao ba oin. Infl asaun previstu mak 2.8% iha 2015 no 4.0% iha 2016, hanesan ho impaktu defl asionáriu ba dólar forte no presu internasionál kiik ba ai-haan sei disipa no presaun husi demanda doméstika hahú. Embora iha previstu katak kresimentu sei menus liu kompara ho tinan hira nia laran, iha sinal positivu ba aumenta iha atividadi setor privadu. Iha planu atu hahu serbisu iha planta foun ba servejaria no engarrafamentu ho valor millaun $45 iha 2015, no investor rai-laran no estranjeiru iha konsiderasaun ba projeitu investimentu maior sira seluk.

Despeza orsamental ba 2015 mak 5% a’as liu dotasaun orsamental (budget envelope) 2014 nian. Ida ne’e 21% liu nivel diresionadu ba sustentabilidadi fi skal iha longu prazu. Persentajem ba despeza rekorente iha orsamentu kontinua ona atu sae, ho transferênsia sosial no subvensaun (grants) reprezenta liu um kuartu husi despeza públika. Governu mos manten ona planu sira ba projetu boot kapital públiku.

Programa investimentu públiku ba 2015 inklui despeza millaun $66 atu hadia estrada no ponte  iha rai laran, no millaun $57 iha investimentu adisional ba sistema eletrisidadi. Serbisu dezenvolvimentu portu internasional planu atu hahu no orsamentu ne’e antisipa atu hasae maka’as investimentu iha infrastrutura transporte seluk iha 2016. Impostu no royalties husi produsaun petroliferu reprezenta 57% husi governu nia reseita iha 2014. Produsaun husi kampu atual sira ne’e sae as iha 2012, no iha previstu atu remata iha 2020, embora perspektiva ba dezenvolvimentu foun seidauk klaru nafatin.

Orsamentu ba 2015 kua sai previzaun deskontadu (discounted previstu) ba reseita petroliferu iha futuru ho 16% ba billaun $4.7 tanba rebaixamentu produsaun (production downgrades), kusta ne’ebé as, no presu ne’ebé tun. Previzaun ne’e bazeia ba previzaun ida kona-ba presu médiu ba mina $89/barril husi 2015–2020. Previstu ne’e preparadu iha Maiu 2014 no la konsidera presu mina ne’ebé monu maka’as iha segunda metade iha 2014. Iha Janeiru, World Bank prevista katak presu médiu mina kru (crude oil) mak $63/barril durante 2015–2020. Presu mina ne’ebé tun sei fo impaktu ba konta atual. Exsedente (surplus) prevista atu tun ba 55% husi PIB naun petroliferu iha 2015 no 52% iha 2016. Wainhira laiha konsolidasaun fi skal, fi skal surplus sei tun ba 36% husi PIB naun petroliferu iha 2015, no ba 8% husi PIB naun petroliferu iha 2016 se aumenta ba despeze planeadu akontese Orsamentu 2015 fo estimasaun katak Fundu Petróleu bele sustenta levantamentu annual ho millaun $638.5 kada tinan sem hatun nia futuru valor iha termu real. Maibe, presu mina ne’ebé tun bele hamenus rendimentu sustentável estimadu iha millaun $600 nia okos. Ida ne’e menus liu tebes levantamentu planeadu billaun $1.3 iha 2015 no billaun $1.7 iha 2016.

Governu Timor-Leste estabelese ona komisaun espesial ida atu negosia fronteira maritímu ho Australia. Progresu atu resolve konfl itu territorial bele loke dalan ba dezenvolvimentu kampu gas Greater Sunrise, maske nia perspektiva seidauk klaru. Ho reseita ne’ebé menus husi kampu ezistente, presiza polítika fi skal prudente atu evita diminuisaun maka’as ba poupansa (savings) iha Fundu Petroliferu. Konsolidasaun fiskal bele hamosu periodu kresimentu ne’ebé kiik, maibe progresu iha kualidadi ba despeza públiku bele suporta progresu sustentadu iha padraun moris nian (living standards).

Projeksaun Reseitas husi Fundus Petrolíferus


Timor-Leste nia fundus petroliferus sai seitor importante ba kontribui Produtu Internal Brutu (PIB) rai laran nia ne’ebé presiza tebes hodi kria politika ida ne’ebé adekuadu hodi gasta reseitas tuir nesesidade no dezenvolvimetu nasional. Tinan-tinan ikus ne’e, governu ho tendensia foun no politika ida hodi hasai osan husi fundu minarai nian liu billiaun ida (1) ba dezenvolvimentu rai ida nee sein halo espekulasaun ba resiliensia ekonomia Timor-Leste wainhira reseitas husi minarai no gas remata.  

Kompara ho Fundus petroliferu, tuir projesaun Lao Hamutuk husi tinan 2008 to’o 2040 hatudu katak fluktualivu besik billiaun ida  iha tinan 2008 no reseitas minarai no gas husi Kitan no Bayu Undang sae to’o 3.6 billiaun (klimax) iha tinan 2012. Maske indika katak persentajen reseitas refere sei tun tinan hirak mai ne’e, maibe governu mantein ho gastus ne’e la razoavel ho montante ne’ebé liuhusi threshold bazea ba Lei de tribucao de petroleo. Bazea ba estimasaun katak, produsaun mina husi fontes Kitan nian sei hotu iha tempu barak nia laran no Bayu Undang totalmente sei maran iha tinan 2021 (Scheiner, 2014).  Kondisaun ne’e presiza hamosu politika no lei ida ne’ebé mais propriu no kondusivu hodi gasta osan minarai no gas ho diak alem de ida ne’e mos presiza iha konsensu nasional ba gastus estadu nian. Signifika katak minarai no gas husi fontes seluk hanesan Greater Sunrise presiza dezenvolve atu fo reseitas signifikativu ba sustentabilidade ekonomia Timor-Leste wainhira fonte minarai no gas iha Bayu-Undang remata.
Atu asegura mos ekilibru ba sustentabilidade ekonomia iha future mak seitor produtivu sira seluk mos presiza hetan atesaun husi governu hodi nune’e bele aumenta reseitas domestika hanesan seitor agrikultura, komersiu no turismu hodi ense lakunas ekonomia ne’ebé iha.

Klaru katak Timor-Leste nia mehi atu hadiak moris diak no ekonomia mediu alto iha 2030 tuir PEDN sei realiza wainhira iha konsiderasaun masimu ba gastus estadu nia anualmente. Iha kontestu ida ne’e konsidera baze ekonomia, social no ambiente sai pilar importante ba dezenvolvimentu sustentavel iha Timor-Leste. Reseitas Petrolifero iha tinan 2014-2016

Analize Komparasaun Reseitas no Gastus ba Fundus Petroliferu nian


Timor-Leste hahu estabelese ninia Lei kona-ba jestaun fundu petroliferu nian iha 2005 atu foti osan husi returnu fundu minarai no gas la liu husi pursentu tolu (3%) hodi nunee bele garante baze ekonomia povo nian ba iha tinan hirak tuir mai.

Realidade hatudu katak iha aumentu ba reseitas fundus pteroliferu husi tinan ba tinan sura husi 2005. Nune’e iha tinan 2012 Reseitas Fundu Petroliferu nian alkansa to’o 3.6 billoens no pontu ida mak sai puntu aas liu husi tinan sira seluk. Maske iha espekulasaun katak fundus minarai no gas nian iha tendensia atu tun ba bebeik tamba hela Bayu-Undang mak mantein karik too iha 2021. 

Iha Tinan 2014


Iha orsamentu Jeral Estadu nia iha 2014 parlamentu propoin atu tranfere montate osan too miliaiun $632 husi Reseitas Sustentavel Estimadu (RSE) atu ezeuksaun orsamentu minimu ezekuta 75% ona iha loron ikus fulan Setembru nian, maibe realidade governu ezekuta deit orsamentu nebe propoin too 50% deit. Tamba ne’e Primeriu Ministru husu parlamentu atu halao revizaun ba lei OGE ho urjente atu fo’o liu RSE wainhira ezekusaun liu 75% ne’ebe parlamentu konkorda tuir pedidu iha 15 Outobro.  Nune’e governu aprezenta proposta OGE ba 2015 ba iha parlamentu. Proposta ne’ebe aprova hodi hasai orsamentu dobru too tokon $638.5 RSE ba 2015 ho total tokon $1,327.5 (Lao Hamutuk, 2014).



Bazea ba estimasaun iha grafika anterior katak, reseitas petroliferu iha tinan 2013 tun ba 3.5 billoens no kontinua tun to’o 2.3 billoens iha 2014 maibe iha endensia sai fali tinan 2015 no 2016 tamba kampu rua (Kitan no Bayu-Undang) sei kontribui hela. Espetasaun ba tinan hirak tuir mai sei menus to’o zero iha 2020 e tal.
Maske nune’e iha fulan Marsu 2015, Ministeriu das Finansas no Banku Sentral sublina atu iha akordo jestaun hodi deskreve investimentu aloka tuir bonds no equities. Iha fulan Abril, remunerasaun annual husi Banku Sentral ba jestaun gastus hamutuk $750,000 ba Investment Advisory Board, no montante seluk ba Banku Sentral (0.4% husi portofolio fundu ne’e rasik).
Proposta orsamentu Estadu 2015 autoriza hodi hasai miliaun $1327.5 husi Fundu Petrolifero maibe ida ne’e muda wainhira halo revizaun iha fulan Abril no la bezea ba presu mina ne’ebe tun. Ho razaun tamba presu mina ne’ebé volatil no tun drastiku maka presiza kria sustentabilidade fiskal hodi reduz gastus estadu nian no halo revizaun ba planu future nian wainhira kondisaun ida ne’e mantein tamba reseitas husi fundu minarai sei hotu iha 2020 no fundu petroleo nian sei bele aguenta to’o tinan 5-8 oin mai.

Iha tinan 2015

Iha relatoriu Kuarte terseiru 2015 nian, balansu husi fundu petroleo tun liu iha fulan neen nia laran. Entre fulan Junu no September 2015, investimentu fundus nian lakon kuaze miliaun $450, no governu hasai osan miliaun $194 ba finsia atividade iha periodu hanesan. Mina no gas ho total miliaun $218, kiik liu husi fundus durante 2014 no 63% kiik tebes husi tinan 2013.  Maske ida ne’e akontese tamba presu mina mundu nian tun, Timor-Leste produs mina no gas husi kampu sira ne’ebé besik remata ona. Timor-Leste produs 27% barel durante fulan walu iha tinan 2015. Produsaun makas liu iha tinan 2012 maibe tempu hanesan mos kampu mina no gas husi Kitan ensera no kampu Bayu-Undan sei mohu iha 2021 (Lao Hamutuk, 2015).
Iha Outubru 2015 wainhira governu Timor-Leste aprezenta proposta orsamentu estadu ba 2016 ne’ebe parlamentu aprova iha fulan dezembru hodi halo promulgasaun maibe Presidente da Republica veta tiha. 
Montante total no fontes reseitas nian iha mudansa durante halo proposta. Fundus Petroliferu sei nafatin finansia gastus estadu ho estimasaun 80% no porsaun boot liu mak mai husi dividas iha tinan sira iha pasadu. Timor-Leste ninia reseitas naun petrolifero sei kiik hodi taka lakunas ne’ebé iha. Espetasaun reseitas domestiku nia sei sae ba 0.6%.
Mezmuke, fundus petroliferu liu ona faze klimaks nian maibe orsamentu estadu sei kontinua hasai liuhusi Reseitas Sustententavel Estimadu (RSE). Orsamentu 2015 nian foti miliaun $689 ne’ebé liu tiha threshold 3%. Iha 2016 hasai osan kuaze 7% no sei boot liu tan to’o 8% iha 2017 no karik kontinua to’o 11% iha 2018 no 2019 (Lao Hamutuk, 2015).

Iha tinan 2016

Iha tinan 2016, balansu fundus petrolifero nian hamutuk bilioens $16.22, ida ne’e valor kiik liu kompara ho tinan 2014 no miliaun $368 million kuran husi inisiu 2015. Durante tinan kotuk reseitas mina no gas tun tamba valor internasional stock market lakon tebes no dollar US nian sae kompara moeda seluk entaun halo valor fundus nian tun. Governu kontinua foti osan miliaun $640 durante kuarter ikus iha tinan 2015, inklui miliaun $350 iha Dezembru 2015 ne’ebe primeira vez akontese durante tinan 10 iha historia.
Se ita halo nivel projesaun ne’ebé halo ona no wainhira moeda estranjeiru nian promove, ita nia fundus sei tun to’o biliaun 10 iha tinan 2020 no zero iha 2026. Signifika katak Timor-Leste sei tama iha krize ekonomia nia laran, tamba ne’e presiza iha politika ne’ebé diak hodi uza fundus petroleo nian, alende gasta deit mos halo investimentu masimu iha seitor seluk hodi bele halo balansu ba gastus estadu tinan-tinan.
Alem de ida ne’e, reseitas husi mina no gas depositadu hodi sai fundus maka miliaun $340 montante ida ne’e kiik liu husi tinan 2007. Maske presu mina no gas sae iha fulan Marsu 2016 maibe miliaun $14.3 sei selu ba kompania sira relasiona ho deduksaun ba overdue taxes husi tinan 2012 nian. 

Proposta orsamentu estadu iha 2017 atu antisipa tranferensia husi Fundus Petroleo nian iha fulan Outubro 2016 drop makas tebes tamba halo trasferensia barak liu iha tinan 2016. Karik sei sae liu tan iha tinan 2019-2021.

 

Konkluzaun

1)    Timor-Leste ninia baze ekonomia prinsipal mai husi fontes rekursus petrolíferos hanesan reseitas estrasaun husi petróleo e gás ne’ebé kuaze 81% fornese reseitas ba estadu Timor-Leste ninia Produtu Internal Bruto (PIB) iha 2012 no kaer papel vital ba fasilitasaun desenvolvimentu ekonomia iha Timor-Leste nune’e presiza fó importánsia boot ba hari kuadru ida sólidu hodi halo jestaun diak rekursus hirak ne’e. Tamba ne’e Fundo Petrolífero kria iha 2005 hodi kotribui ba ninia objetivu ne’ebé iha konsiste ba jere investimente finanseirus ho probabilidade razoavel, efetua tranferensia ba governu ho nivel ida sustentavel no mantein valor real ba longo prazu;
2)   Reseitas petroleu makas liu iha tinan 2012 no tun drastiku to’o iha tinan 2014 no sae oituan iha tihan 2015 to’o 2016 maibe estimasaun katak sei hotu iha tinan 2021 nia laran. Tamba ne’e investimentu seitor naun petroliferu nian tenke sai prioridade atu nune’e bele pre-ense fali lakunas ka valor osan ne’ebé lakon tamba gastus estadu tinan-tinan.

 

Rekomendasaun

1)    Fundus husi mina no gas tinan-tinan sei tun ba bebeik tamba gastus orsamentu estadu ne’ebé tinan-tinan sempre sae, tamba ne’e rekomeda ba governu atu halo popansa ba investimonetu seitor sira ne’ebé ladun produtivu no jestaun orsamentu ida ne’ebé efisiente;
2)   Estimasaun ba reseitas petroliferu nian sei remata iha tinan 2021, tamba ne’e presiza loke tan kampu seluk, hanesan Greater Sunrise ne’ebé iha prosesu atu esplora nomos rekursu naturais (mineral) iha rai maran atu bele garante ekonomia Timor-Leste wainhira mina no gas husi Kitan no  Bayu-Undan remata;
3)   Governu presiza halo investimentu ba iha seitor naun petroliferu sira hanesan agrikultura, turismu no industrias hodi nune’e bele aumenta reseitas domestika duke depende deit ba mina no gas iha tasi laran;
4)   Presiza iha konsensu nasional kona-ba utilizasaun fundus petrolifero no law-enforcement atu nune’e lei no regulamentu ne’ebé estabelese ona bele implementa no garante sustentabilidade ekonomia ba futuru.

 Referensias
1.    ADB, 2015. Asian Development Bank Asian Development Outlook 2015 Financing Asia’s Future Growth
2.    ANP, 2015. Annual Report. Timor-Leste
3.    ANP, 2016. Ezekusaun Orsamentu Tinan Finanseira 2016, to'o 30 Setembro 2016 No Planu Orsamentu ba Tinan Finanseira 2017, Timor-Leste
4.    Lao Hamutuk, 2017. Timor-Leste Petroleum Fund / Fundu Petroliferu. Updated 10 February 2017
5.    Lei Nº 8/2005, Lei de Tributação do Petróleo
6.    Lei  N.º 12 /2011 Primeira alteração à Lei n.º 9/2005, de 3 de Agosto, Lei do Fundo Petrolífero de  28  de  Setembro
7.    Ministerio das Financas, 2014. Relatorio Annual do Fundo Petrolifero, Ano Fiscal 2013, Governu Timor-Leste
8.    Ministerio das Financas, 2015. Relatorio Annual do Fundo Petrolifero, Ano Fiscal 2013, Governu Timor-Leste
9.    Scheiner, 2017. How          long    will     the     Petroleum     Fund   carry          Timor-Leste?  17       February       2014. Lao Hamutuk Organization, Timor-Leste
10. Relatoriu Nasoens Unidas: Lista Membru ONU. Veio no dia 4 de maio de 2017. www.wikipedia.un.members.updated.org
11.  Directorate-General of Statistics 2013a, ‘External Trade Statistics, Annual Reports 2012’ RDTL










[1]  Relatoriu Nasoens Unidas: Lista Membru ONU
[2] RDTL Directorate-General of Statistics 2013a, ‘External Trade Statistics, Annual Reports 2012’
[3] Lei Nº 8/2005, Lei de Tributação do Petróleo

“HARI RELASAUN PROFITÁVEL HO KLIENTES IHA AMBITO JESTAUN MERKADU”

Husi: Donela Joana Guterres Estudante Faculdade Economia, Institute of Business (IOB)

Introdusaun

Tendénsia mundu ohin loron nian muda-an ho paradigma oi-oin ne’ebé liga kedas ho globalizasaun multi-dimensaun hanesan demanda ida ba mundu kona-ba proliferasaun interese ba iha polítika, demokrásia, saude, edukasaun, ambientál, teknolójia no ekonómia mundu. Automatikamente nasaun hotu-hotu tuir korente globalizasaun nian hodi nune’e labele atraza iha nasaun avansadu nia le’et liu-liu nasaun terseiru mundu sira tenke bem preparadu hodi halo balansu ho globalizasaun multi-dimensaun ne’e rasik.
Setór ekonómia sai pilar importante hodi funda nasaun ida hodi bele dezenvolve-an nune’e presiza iha konsiénsia polítika nomos matenek hodi utiliza rekursu sira ne’ebé eziste husi jerasaun ba jerasaun. Baze ekonómia forte mai husi rendimentu doméstika nomos husi nasaun aliadu sira liuhusi sistema benefísiu mútua (mutual benefit). Atu hetan baze ekonómia ne’e sustentável presiza iha boa vontade ba pratika ekonómia nian hodi aumenta rendimentu ba kontribui Produtu Internál Bruto (PIB). Tamba ne’e, presiza tebes kuñesimentu jestaun ida adekuadu  hodi jere reseitas no gastus ne’ebé equitável no garante sustentabilidade ekonómia iha futuru.
Parte ida husi jestaun ekonómia hodi aumenta reseitas maka “merkadu” tamba sai hanesan instrumentu prometidu ba transaksaun merkadória no bargaining entre vendevores (produtóres) no konsumidóres. Atu fasilita diak transaksaun presiza hatene “kliente” sira nia hakarak no oinsá mak bele fó satisfasaun másimu hodi nune’e bele hamosu profit ka benefísiu entre parte rua, ida hetan lukru (osan) no ida seluk hanesan utilizadór tenke kontente (profitable customers). Tamba ne’e parte rua iha demanda atu halo Relasaun diak oinsá atu determina kualidade no Kuantidade, presu ne’ebé saudável, afordável iha tempu ne’ebé determina no iha kuntinuidade ba mutual benefit entre vendedóres no klientes. Nune’e merkadu ho konotasaun hanesan prosesu ida ne’ebé kompania kria valor ba klientes no hari Relasaun diak hanesan resultadu husi objetivu refere.
Ho ideas ne’ebé iha, pasu primeiru mak komprende no kuñese klientes ninia hakarak no sira nia orientasaun ba saida, tamba ne’e konseitu prinsipal maka “kliente no merkadu” bazea ba 1) nesesidade, hakarak no demanda; 2) bargaining (produtu, servisu no esperiénsia); 3) valor satisfatória; 4) sistema atu troka no relasaun; no 5) merkadu. Buat hirak ne’e mak importante hodi hari relasaun ida profitabevel iha klientes sira.

Problema

  • Oinsá mak bele garante sustentabilidade merkadu nian hodi nune’e bele fó satisfasaun ba kliente sira?
  • Oinsá mak bele garante presu ida ne’ebé saudável, kualidade no Kuantidade nomos demanda klientes sira iha tempu naruk? 
  • Oinsá mak bele mantein ho benefísiu mutual entre ema ne’ebé faan (produtór/vendedór) no kliente sira iha tempu naruk?

 Objetivu

  • Atu jere klientes profitável (lukru mutual) nune’e bele garante sustentabilidade merkadu entre produtór ho konsumidór (vendedór no klientes); 
  •  Garante satisfasaun ho presu ne’ebé saudável, kualidade no Kuantidade hodi kria harmonizasaun entre vendedór no klientes;
  • Atu hetan mekanismu transaksaun (bargaining) hodi hetan rendimentu diak ba resiliénsia ekonómia kompaña ida; 
  •  Atu iha kuñesimentu klean oinsá atu jere merkadu hodi nune’e asegura sustentabilidade merkadu ba iha futuru.

Saida mak profitavel ka rentabilidade klientes?

Profit (tuir ivestopedia) signifika katak benefisiu ne’ebe hetan wainhira simu ona reseitas husi atividade negosiu nian bo’ot liu buat ne’ebé gasta, kustu no taxa sira ne’ebé presiza hodi sustenta atividade (Profit=Total Revenue-total expenses). 
Profitavel klientes ka rentabilidade kliente hanesan benefisiu ida ne’e kompania ida hetan husi servisu ho kliente sira ka grupu kliente sira liuhusi period tempu espesifiku balun, liu-liu reseitas nebe hetan husi kustu ne’ebé halo asosiadu ho relasaun klientes ba tempu ne’ebe determinadu. Tuir Philp Kotler “profitavel kliente hanesan ema ida, familia ida, ka empresa ida ne’ebé halao horas extra, produz reseita fluxu nebe liu kuantidade aseitavel ka fluxu husi kustu husi empreza mak atrai, faan no atende kliente.  
Iha ne’e kalakulasaun lukru husi kliente nian importante tebes atu hatene saida mak diak liu husi kliente sai mellor husi kliente seluk. Dala barak, empreza deskobre relasinamentus balun ho kliente hanesan rentaveis ka profit. Empreza ida bele diak liu (mais rentavel) kuando laiha klientes. Parte seluk, empreza identifika klientes ne’ebé rentavel liu nomós prontu ba kondisaun hotu nune’e bele toma medidas ruma hodi garante kontinuidade ba relasionamentu lukrativu liu (profitavel liu). Maibe kuando laiha klientes hanesan pratika ida sensivel no negosiu ida sempre konsidera konsekuensia sira ho relasaun públika liuhusi asoens.

Saida mak Merakadu (Marketing)?

Marketing ba estudu jestaun no interkambiu relasaun, The American Marketing Association fó definisaun katak “atividades, instituisaun, no prosesu hodi kria, komunikasaun, delibersaun nomos troka oferta sira ne’ebé iha valor ba klientes, parseiru no sosiedade en jeral.
Marketing nee utiliza atu kria klientes, atu halo kliente sira no fó satisfas ba kliente sira. Klientes mak focus husi atividade, ne’ebé bele konklui katak kliente maka ema primeiru wainhira halao jestaun negosiu ruma.
 Tuir Doyle (2000) Marketing hanesan prosesu jestaun ida ne’ebé buka atu maximiza returnu husi  liu fali husi acionistas (shareholder), dezenvolve relasaun ho klientes valiosos no kria vantage ida kompetitiva.

Marketing no valor acionista (shareholder)?

Konseitu ida hodi maximiza valor acionista sira dalaruma kumpriende sala hanesan masimizasaun lukrus. Maibe diferentes oituan, ida mak hodi masimiza lukru ba jestaun iha kurtu prazo liuhusi introdusaun mediadas ba kustu efikaz, reduasaun ba tamanho no redusaun investimentu. Valor husi shareholder hanesan estratejia ida ba merkadu longu prazu nian no hanesan dezenvolvimentu empreza ida ne’ebé duravel. Valor ba asionista mak objetivu negosiu ida ne’ebé halao ho intelektualmente. No tarefa adminsitrasaun masimiza valor liuhusi maneira tolu (3): a) dividendo, b) apresiasaun valor asoens, c) pagamento em dinheiro.  
Valor asionista-igual hasae valor merkadu ba empreza ne’ebé foka liu ba rezultadu duke objetivu. Rezultadu husi jestaun mak implementa estatejia sira ne’ebé bele fo satisfasaun ba klientes, bele hasoru tanget finansial, hari prosesu operasional ida efisiente no investe iha kapasidade no futuru assetbase empreza nian. Jestor tenke hatene oinsa atu fokus hodi reduz kustu no elimina lakon duke kapitaliza nia-an ba oportunidade ne’ebé hetan husi ambiente ne’ebé sempre muda.
Atu jere baze ne’ebé forte hodi mantein valor diak presiza iha relasaun diak entre kompania no klientes profitavel.
Kompania kria valor acionista (shareholder) wainhira presu merkadu husi sira nia asaun aumenta. Tamba ne’e importante tebes hodi halo jestaun diak no buka xave hodi hatur ninia planu particular nian.
Xave husi valor ekonomia maka kreasaun abilidade empreza nian hodi atinji ka mantein vantagem kompetitivu iha mudansa ambiente merkadu nian.

Saida mak Jestaun Merkadu (Market Management)?

Tuir definisaun wikipedia, Jestaun merkadu mak disiplina organizasional ne’ebé foka liu ba pratika implementasaun orientasaun merkadu, taknika no metodu husi empresas no jere atividades rekursu merkadu nian.  

Esplikasaun

Jestaun merkadu emprega várias ferramentas ekonimia no estratejia kompetitiva hodi analiza kontestu industria ne’ebé empreza ida halao operasaun. Ba analize konkorrentes, profissionais merkadu halo perfil detalladu kona-ba konkorente merkadu nian. Dala barak atu hatene diak liutan oinsa mak bele jere merkadu maka jestor ida tenke hatene oinsa tu halo anilize ba Forsas, Frakezas, Oportunidades no Obstakulos (Analiza SWOT). Razaun tamba merkadu sempre iha kompetitividade ne’ebè makas no obriga empreza ida atu halo.
Jestor merkadu tenke hatene estrutura kustu merkadu nian, fonts atu hetan profit ka lukru, fonts husi kompetensias, pozisaun kompetitivu nian, diferensiasaun produtu no mos fator sira seluk ne’ebè influesia atu bele halo jestaun merkadu ida ne’ebè diak. 

Estratejia Merkadu

Implikasaun selesaun segmentos alvo importante tebes tamba ne’e presiza monta estratejia ida ne’ebe diak. Iha kazu barak tenke lao dook hodi fò satisfas ba klientes maibe importante liu atu hatene segmentu alvu iha meskadu.
Wainhira atu foti desizaun ruma tenke hatene saida mak kliente sira presiza, marka saida, atu fa’an iha ne’ebè, kuantidade hira no seluk-seluk tan. Tamba ne’e presiza analize ida klean antes halao negosiu iha merkadu no jestaun ida ne’ebè diak hodi hamosu benefisiu ka profit diak iha atividade negosiu nian. 

Planu Implementasaun profitavel klientes 

Planu implementasaun mos importante liu kuandu koalia kona-ba jestaun merkadu nian. Tamba ne’e presiza analiza produtu saida mak hetan demanda diak husi merkadu hodi bele hetan hetan rendimentu diak husi neba. Iha ne’e importante atu dezenvolve estratejia merkadu, maximiza reseitas hira mak atu hetan, tempu implementasaun ba kurtu prazu ka longu prazu.

Resumu

Parte ida husi jestaun ekonómia hodi aumenta reseitas maka “merkadu” tamba sai hanesan instrumentu prometidu ba transaksaun merkadória no bargaining entre vendevores (produtóres) no konsumidóres. Atu fasilita diak transaksaun presiza hatene “kliente” sira nia hakarak no oinsá mak bele fó satisfasaun másimu hodi nune’e bele hamosu profit ka benefísiu entre parte rua, ida hetan lukru (osan) no ida seluk hanesan utilizadór tenke kontente (profitable customers). Tamba ne’e parte rua iha demanda atu halo Relasaun diak oinsá atu determina kualidade no Kuantidade, presu ne’ebé saudável, afordável iha tempu ne’ebé determina no iha kuntinuidade ba mutual benefit entre vendedóres no klientes. Nune’e merkadu ho konotasaun hanesan prosesu ida ne’ebé kompania kria valor ba klientes no hari Relasaun diak hanesan resultadu husi objetivu refere.

Konklusaun 

Klientes ne’ebè profitavel presiza hatene buat hirak ne’ebè konklui tuir mai:
·       Profitavel klientes ka rentabilade klientes hanesan prontu importante ba kondisaun hotu iha pprosesu negosiu nian bele toma medidas ruma hodi garante kontinuidade ba relasionamentu lukrativu liu (profitavel liu).
  • Xave husi valor ekonomia maka kreasaun abilidade empreza nian hodi atinji ka mantein vantagem kompetitivu iha mudansa ambiente merkadu nian.
  • Jestaun merkadu nain atu lao diak maka jestor ida tenke hatene oinsa tu halo anilize ba Forsas, Frakezas, Oportunidades no Obstakulos (Analiza SWOT). 
  •  Jestaun Merkadu presiza mos hatene kona-ba estrutura merkadu nian, estratejia merkadu no oinsa atu implementa estrajia sira ne’ebè iha. 

    Rekomendasaun

  • Relasaun importante hodi kria rentabilidade ne’ebè bele hamosu lukru ba negosiu sira, nune’e presiza iha kunesimentu klean kona-ba profitavel klientes iha jestaun merkadu nian; 
  • Jestor merkadu nian presiza iha kunesimentu luan kona-ba analiza SWOT hodi monta planu no estratejia negosiu nian hodi bele hetan rendimentu diak husi atividade negosiu nian; 
  • Estudantes no akademia presiza halo anlize klean kona-ba profitavel klientes iha ambitu jestaun merkadu iha Timor-Leste.

 


Referensias:
Brad Cleveland, 2015. The 12 Principles for Building Profitable Customer Relationships. http://www.bradcleveland.com/resources/articles/the-12-principles-for-building-profitable-customer-relationships/   
"Definition of Marketing". American marketing Association. 2013-08-15. Retrieved 2015-12-05. https://en.wikipedia.org/wiki/Marketing