Husi: Donela Joana Guterres
Materia Jestaun Finanseira, Faculdade Economia, Institute of Business (IOB)
Introdusaun
Timor-Leste hanesan nasaun ida ne’ebé foin restaura ninia
independensia iha dia 20 de maio de 2002 no sai nasaun membru Organzasaun
Nasoens Unidas (ONU)[1] ba 198. Timor-Leste hetan
destrusaun no estragus masiva ba ninia infraestrutura basicas hanesan escolas,
edificios publicas, hospitais no povo nia hela fatin sira ne’ebé mak hamosu
krize multi-dimensaun ba Timor-Leste hodi rekupera-an husi seitor oi-oin
liu-liu importante tebes ba estad hodi halo prioritizasaun ba seitor
importantante sira hanesan infraestrutura, edukasaun, saude, agrikultura no
turismu. Tamba ne’e nesesariu tebes ba Timor-Leste atu halo investimentu ida
signifikante atu rekupera lalais vida moris povo nian, nune’e TL idenfitika no
esplora ninia rekursus ekonomia rasik hodi bele hatan ba nesesidade iha rai
laran, hamrik nudar nasaun ida soveranu no independente bazea ninia ekonomia rasik,
aselera dezenvolvientu nasional, hamenus kiak no mukit iha rai laran tuir Planu
Estratejiku Dezenvolvimentu ne’ebé trasa ona.
Timor-Leste ninia baze ekonomia prinsipal mai
husi fontes rekursus petrolíferos hanesan reseitas estrasaun husi petróleo e
gás ne’ebé kuaze 81% fornese reseitas ba estadu Timor-Leste ninia Produtu
Internal Bruto (PIB) iha 2012 (RDTL DGS 2013) in 2012[2] no kaer papel vital ba fasilitasaun
desenvolvimentu ekonomia iha Timor-Leste nune’e presiza fó importánsia boot ba
hari kuadru ida sólidu hodi halo jestaun diak rekursus hirak ne’e. Tamba ne’e
Fundo Petrolífero kria iha 2005 hodi kotribui ba ninia objetivu ne’ebé iha
konsiste ba jere investimente finanseirus ho probabilidade razoavel, efetua
tranferensia ba governu ho nivel ida sustentavel no mantein valor real ba longo
prazu.
Fundos Petrolífero
pretende ba ema hotu nia interese, tamba ne’e tenke jere ho diak hanesan prioriedade
estadu nian, tenke uza ho forma igualitaria tuir Kostituisaun Repúlika artigo
139.o no LEI
DE TRIBUTAÇÃO DO PETRÓLEO (LEI
Nº 8/2005) hateten katak “O Fundo Petrolífero deve contribuir para
uma gestão sensate dos recursos petrolíferos para benefício da geração actual e
das gerações vindouras. O Fundo Petrolífero será uma ferramenta que irá
contribuir para uma boa política fiscal, em que se considere e pondere
devidamente os interesses a longo prazo dos cidadãos de Timor-Leste”.[3] Signifika katak Timor-Leste
presiza iha politika adekuadu hodi jere reseitas mina no gas ba hadiak vida
moris povo nian ho sustentavel, utiliza fundus petrolifero ne’ebé iha ba
investimentu seitor produtivu hodi nune’e evita labele akontese malisan rekursu
ka resource curse.
Relasiona ho jestaun reseitas fundus petrolíferu
no naun-petrolíferu, Governu sempre aprezenta planu ezekusaun Orsamentu Jeral Estadu
(OGE) ho perspetiva jenérika, presiza afirma investimentu públiku ida ne’ebé
feitu husi Estadu através OGE mak sai
instrument ida efetivu liu hodi kombate kontra pobreza no miséria; sai
mos hanesan instrumentu importante ida ne’ebé pretende konduz Timor-Leste ba
pais ida ne’ebé ita hotu mehi, hanesan destaka ona iha vizaun Plano Estratégico
de Desenvolvimento (PED); hanesan mos intrumentu ida desisivu ba kriasaun
kondisaun hodi nune’e bele aselera dezenvolvimentu social no ekonomiku ida realista,
iklusivu no sustentavel. Tamba ne’e OGE
mak dalan ida hodi fo benefísiu do Povo em todo o território nacional, nune’e
mos fó benefísiu ba jerasaun futuru.
Objetivu
1)
Atu analize ba komparasaun
reseitas fundus petrolíferu husi tinan 2014-2016 no projesaun ba tinan hirak
oin mai;
2)
Atu analiza gastus
ne’ebé hasai husi estadu tinan-tinan no sustentabilidade fundus petroliferu
nian hodi investe ba seitor naun-petroliferu wanhira mina no gas husi tasi
laran remata;
Problema
1)
Iha ka lae
Sustentabilidade reseitas fundus petroliferu kompara ho gastus estadu husi
tinan 2014-2016?
2)
Iha ka lae poitika
investimentu ba seitor naun-petroliferu ninia kontribuisaun ba resiliensia
ekonmia wainhira TL ninia mina no gas iha tasi laran remata?
Diskusaun
Panorama Ekonomia Timor-Leste iha 2014-2016
Iha 2014, kresimentu ekonomia sae
akompaña ho gastu públiku ne’ebe aumenta aas. Iha espektasaun katak kresimentu
sei menus iha 2015 maibe sei sae iha 2016 se projetu investimentu maior lao
tuir planu. Inflasaun sei tun tanba kondisaun externu favoravel no iha
projeksaun atu sae iha 2015 no 2016. Presu mina ne’ebé tun no produsaun ne’ebé
diminui destaka nesesidadi atu diversifika ekonomia liu husi enkorajamentu ba
investimentu privadu.
Governu nia reseita hamutuk billaun $3.0 iha
2014, no produz exsedente orsamental (fiscal surplus) ne’ebé
ekivalente ho 1.3 vezes PIB naun petroliferu. Exsesu ne’e hatama iha
governu nia Fundu Petroliferu, no aumenta fundu ne’e nia saldo ba billaun $16.5
iha 2014, ekivalente ho aprosimadamente $13,700 per capita. Fundu investimentu
hetan rendimentu nominal 3.3% iha 2014. Ida ne’e konsistente ho parametru
referênsia ba produtividadi ne’ebé Fundu ne’e nia mandatu investimentu
estabelese ona, maibe total rendimentu investimentu menus 35% husi projeksaun
Orsamentu 2014 nian.
Tuir previstu, kresimentu sei monu ba
6.2% iha 2015 wainhira estímulu husi aumenta iha despeza públiku alivia, antes
sae ba 6.6% iha 2016 wainhira projeitu investimentu maior ba públiku no privadu
kontinua lao ba oin. Infl asaun previstu mak 2.8% iha 2015 no 4.0% iha 2016,
hanesan ho impaktu defl asionáriu ba dólar forte no presu internasionál kiik ba
ai-haan sei disipa no presaun husi demanda doméstika hahú. Embora iha previstu
katak kresimentu sei menus liu kompara ho tinan hira nia laran, iha sinal
positivu ba aumenta iha atividadi setor privadu. Iha planu atu hahu serbisu iha
planta foun ba servejaria no engarrafamentu ho valor millaun $45 iha 2015, no
investor rai-laran no estranjeiru iha konsiderasaun ba projeitu investimentu
maior sira seluk.
Despeza orsamental ba 2015 mak 5% a’as
liu dotasaun orsamental (budget envelope) 2014 nian. Ida ne’e 21% liu nivel
diresionadu ba sustentabilidadi fi skal iha longu prazu. Persentajem ba despeza
rekorente iha orsamentu kontinua ona atu sae, ho transferênsia sosial no
subvensaun (grants) reprezenta liu um kuartu husi despeza públika. Governu mos
manten ona planu sira ba projetu boot kapital públiku.
Programa investimentu públiku ba 2015
inklui despeza millaun $66 atu hadia estrada no ponte iha rai laran, no millaun $57 iha
investimentu adisional ba sistema eletrisidadi. Serbisu dezenvolvimentu portu
internasional planu atu hahu no orsamentu ne’e antisipa atu hasae maka’as
investimentu iha infrastrutura transporte seluk iha 2016. Impostu no royalties
husi produsaun petroliferu reprezenta 57% husi governu nia reseita iha 2014.
Produsaun husi kampu atual sira ne’e sae as iha 2012, no iha previstu atu
remata iha 2020, embora perspektiva ba dezenvolvimentu foun seidauk klaru
nafatin.
Orsamentu ba 2015 kua sai previzaun
deskontadu (discounted previstu) ba
reseita petroliferu iha futuru ho 16% ba billaun $4.7 tanba rebaixamentu
produsaun (production downgrades),
kusta ne’ebé as, no presu ne’ebé tun. Previzaun ne’e bazeia ba previzaun ida
kona-ba presu médiu ba mina $89/barril husi 2015–2020. Previstu ne’e preparadu
iha Maiu 2014 no la konsidera presu mina ne’ebé monu maka’as iha segunda metade
iha 2014. Iha Janeiru, World Bank prevista katak presu médiu mina kru (crude oil) mak $63/barril durante
2015–2020. Presu mina ne’ebé tun sei fo impaktu ba konta atual. Exsedente
(surplus) prevista atu tun ba 55% husi PIB naun petroliferu iha 2015 no 52% iha
2016. Wainhira laiha konsolidasaun fi skal, fi skal surplus sei tun ba 36% husi
PIB naun petroliferu iha 2015, no ba 8% husi PIB naun petroliferu iha 2016 se
aumenta ba despeze planeadu akontese Orsamentu 2015 fo estimasaun katak Fundu
Petróleu bele sustenta levantamentu annual ho millaun $638.5 kada tinan sem
hatun nia futuru valor iha termu real. Maibe, presu mina ne’ebé tun bele
hamenus rendimentu sustentável estimadu iha millaun $600 nia okos. Ida ne’e
menus liu tebes levantamentu planeadu billaun $1.3 iha 2015 no billaun $1.7 iha
2016.
Governu Timor-Leste estabelese ona
komisaun espesial ida atu negosia fronteira maritímu ho Australia. Progresu atu
resolve konfl itu territorial bele loke dalan ba dezenvolvimentu kampu gas
Greater Sunrise, maske nia perspektiva seidauk klaru. Ho reseita ne’ebé menus
husi kampu ezistente, presiza polítika fi skal prudente atu evita diminuisaun
maka’as ba poupansa (savings) iha
Fundu Petroliferu. Konsolidasaun fiskal bele hamosu periodu kresimentu ne’ebé
kiik, maibe progresu iha kualidadi ba despeza públiku bele suporta progresu
sustentadu iha padraun moris nian (living
standards).
Projeksaun Reseitas husi Fundus Petrolíferus
Timor-Leste nia fundus petroliferus sai seitor importante ba kontribui Produtu
Internal Brutu (PIB) rai laran nia ne’ebé presiza tebes hodi kria politika ida
ne’ebé adekuadu hodi gasta reseitas tuir nesesidade no dezenvolvimetu nasional.
Tinan-tinan ikus ne’e, governu ho tendensia foun no politika ida hodi hasai
osan husi fundu minarai nian liu billiaun ida (1) ba dezenvolvimentu rai ida
nee sein halo espekulasaun ba resiliensia ekonomia Timor-Leste wainhira
reseitas husi minarai no gas remata.
Kompara ho Fundus petroliferu, tuir projesaun Lao Hamutuk husi tinan
2008 to’o 2040 hatudu katak fluktualivu besik billiaun ida iha tinan 2008 no reseitas minarai no gas husi
Kitan no Bayu Undang sae to’o 3.6 billiaun (klimax) iha tinan 2012. Maske indika katak persentajen reseitas refere sei tun
tinan hirak mai ne’e, maibe governu mantein ho gastus ne’e la razoavel ho
montante ne’ebé liuhusi threshold
bazea ba Lei de tribucao de petroleo. Bazea ba estimasaun katak, produsaun mina
husi fontes Kitan nian sei hotu iha tempu barak nia laran no Bayu Undang totalmente
sei maran iha tinan 2021 (Scheiner,
2014). Kondisaun ne’e
presiza hamosu politika no lei ida ne’ebé mais propriu no kondusivu hodi gasta
osan minarai no gas ho diak alem de ida ne’e mos presiza iha konsensu nasional
ba gastus estadu nian. Signifika katak minarai no gas husi fontes seluk hanesan
Greater Sunrise presiza dezenvolve atu fo reseitas signifikativu ba
sustentabilidade ekonomia Timor-Leste wainhira fonte minarai no gas iha
Bayu-Undang remata.
Atu asegura mos ekilibru ba sustentabilidade ekonomia iha future mak seitor
produtivu sira seluk mos presiza hetan atesaun husi governu hodi nune’e bele
aumenta reseitas domestika hanesan seitor agrikultura, komersiu no turismu hodi
ense lakunas ekonomia ne’ebé iha.
Klaru katak Timor-Leste nia mehi atu hadiak moris diak no ekonomia mediu
alto iha 2030 tuir PEDN sei realiza wainhira iha konsiderasaun masimu ba gastus
estadu nia anualmente. Iha kontestu ida ne’e konsidera baze ekonomia, social no
ambiente sai pilar importante ba dezenvolvimentu sustentavel iha Timor-Leste. Reseitas
Petrolifero iha tinan 2014-2016
Analize Komparasaun Reseitas no Gastus ba Fundus Petroliferu nian
Timor-Leste hahu estabelese ninia Lei
kona-ba jestaun fundu petroliferu nian iha 2005 atu foti osan husi returnu
fundu minarai no gas la liu husi pursentu tolu (3%) hodi nunee bele garante
baze ekonomia povo nian ba iha tinan hirak tuir mai.
Realidade hatudu katak iha aumentu ba
reseitas fundus pteroliferu husi tinan ba tinan sura husi 2005. Nune’e iha
tinan 2012 Reseitas Fundu Petroliferu nian alkansa to’o 3.6 billoens no pontu
ida mak sai puntu aas liu husi tinan sira seluk. Maske iha espekulasaun katak
fundus minarai no gas nian iha tendensia atu tun ba bebeik tamba hela
Bayu-Undang mak mantein karik too iha 2021.
Iha Tinan 2014
Iha orsamentu Jeral Estadu nia iha 2014
parlamentu propoin atu tranfere montate osan too miliaiun $632 husi Reseitas
Sustentavel Estimadu (RSE) atu ezeuksaun orsamentu minimu ezekuta 75% ona iha
loron ikus fulan Setembru nian, maibe realidade governu ezekuta deit orsamentu
nebe propoin too 50% deit. Tamba ne’e Primeriu Ministru husu parlamentu atu
halao revizaun ba lei OGE ho urjente atu fo’o liu RSE wainhira ezekusaun liu
75% ne’ebe parlamentu konkorda tuir pedidu iha 15 Outobro. Nune’e governu aprezenta proposta OGE ba 2015
ba iha parlamentu. Proposta ne’ebe aprova hodi hasai orsamentu dobru too tokon
$638.5 RSE ba 2015 ho total tokon $1,327.5 (Lao
Hamutuk, 2014).
Bazea ba estimasaun iha grafika anterior katak, reseitas
petroliferu iha tinan 2013 tun ba 3.5 billoens no kontinua tun to’o 2.3
billoens iha 2014 maibe iha endensia sai fali tinan 2015 no 2016 tamba kampu
rua (Kitan no Bayu-Undang) sei kontribui hela. Espetasaun ba tinan hirak tuir
mai sei menus to’o zero iha 2020 e tal.
Maske nune’e iha fulan Marsu 2015, Ministeriu das Finansas
no Banku Sentral sublina atu iha akordo jestaun hodi deskreve investimentu
aloka tuir bonds no equities. Iha fulan Abril, remunerasaun annual husi Banku
Sentral ba jestaun gastus hamutuk $750,000 ba Investment Advisory Board, no montante seluk ba Banku Sentral
(0.4% husi portofolio fundu ne’e rasik).
Proposta orsamentu Estadu 2015 autoriza hodi hasai miliaun
$1327.5 husi Fundu Petrolifero maibe ida ne’e muda wainhira halo revizaun iha
fulan Abril no la bezea ba presu mina ne’ebe tun. Ho razaun tamba presu mina
ne’ebé volatil no tun drastiku maka presiza kria sustentabilidade fiskal hodi
reduz gastus estadu nian no halo revizaun ba planu future nian wainhira kondisaun
ida ne’e mantein tamba reseitas husi fundu minarai sei hotu iha 2020 no fundu
petroleo nian sei bele aguenta to’o tinan 5-8 oin mai.
Iha tinan 2015
Iha relatoriu Kuarte terseiru 2015
nian, balansu husi fundu petroleo tun liu iha fulan neen nia laran. Entre
fulan Junu no September 2015, investimentu fundus nian lakon kuaze miliaun
$450, no governu hasai osan miliaun $194 ba finsia atividade iha periodu
hanesan. Mina no gas ho total miliaun $218, kiik liu husi fundus durante 2014
no 63% kiik tebes husi tinan 2013.
Maske ida ne’e akontese tamba presu mina mundu nian tun, Timor-Leste
produs mina no gas husi kampu sira ne’ebé besik remata ona. Timor-Leste
produs 27% barel durante fulan walu iha tinan 2015. Produsaun makas liu iha
tinan 2012 maibe tempu hanesan mos kampu mina no gas husi Kitan ensera no kampu
Bayu-Undan sei mohu iha 2021 (Lao Hamutuk, 2015).
Iha Outubru 2015 wainhira governu Timor-Leste aprezenta
proposta orsamentu estadu ba 2016 ne’ebe parlamentu aprova iha fulan dezembru
hodi halo promulgasaun maibe Presidente da Republica veta tiha.
Montante
total no fontes reseitas nian iha mudansa durante halo proposta. Fundus
Petroliferu sei nafatin finansia gastus estadu ho estimasaun 80% no porsaun
boot liu mak mai husi dividas iha tinan sira iha pasadu. Timor-Leste ninia
reseitas naun petrolifero sei kiik hodi taka lakunas ne’ebé iha. Espetasaun
reseitas domestiku nia sei sae ba 0.6%.
Mezmuke, fundus petroliferu liu ona faze klimaks nian
maibe orsamentu estadu sei kontinua hasai liuhusi Reseitas Sustententavel Estimadu
(RSE). Orsamentu 2015 nian foti miliaun $689 ne’ebé liu tiha threshold 3%.
Iha 2016 hasai osan kuaze 7% no sei boot liu tan to’o 8% iha 2017 no karik
kontinua to’o 11% iha 2018 no 2019 (Lao Hamutuk, 2015).
Iha tinan 2016
Iha tinan 2016, balansu fundus petrolifero nian hamutuk
bilioens $16.22, ida ne’e valor kiik liu kompara ho tinan 2014 no miliaun
$368 million kuran husi inisiu 2015. Durante tinan kotuk reseitas mina no gas
tun tamba valor internasional stock market lakon tebes no dollar US nian sae
kompara moeda seluk entaun halo valor fundus nian tun. Governu kontinua foti
osan miliaun $640 durante kuarter ikus iha tinan 2015, inklui miliaun $350
iha Dezembru 2015 ne’ebe primeira vez akontese durante tinan 10 iha historia.
Se ita halo nivel projesaun ne’ebé halo ona no wainhira
moeda estranjeiru nian promove, ita nia fundus sei tun to’o biliaun 10 iha
tinan 2020 no zero iha 2026. Signifika katak Timor-Leste sei tama iha krize
ekonomia nia laran, tamba ne’e presiza iha politika ne’ebé diak hodi uza fundus
petroleo nian, alende gasta deit mos halo investimentu masimu iha seitor
seluk hodi bele halo balansu ba gastus estadu tinan-tinan.
Alem de ida ne’e, reseitas husi mina no gas depositadu
hodi sai fundus maka miliaun $340 montante ida ne’e kiik liu husi tinan 2007.
Maske presu mina no gas sae iha fulan Marsu 2016 maibe miliaun $14.3 sei selu
ba kompania sira relasiona ho deduksaun ba overdue taxes husi tinan 2012
nian.
Proposta orsamentu estadu iha 2017
atu antisipa tranferensia husi Fundus Petroleo nian iha fulan Outubro 2016
drop makas tebes tamba halo trasferensia barak liu iha tinan 2016. Karik sei
sae liu tan iha tinan 2019-2021.
Konkluzaun
1) Timor-Leste ninia baze
ekonomia prinsipal mai husi fontes rekursus petrolíferos hanesan reseitas
estrasaun husi petróleo e gás ne’ebé kuaze 81% fornese reseitas ba estadu
Timor-Leste ninia Produtu Internal Bruto (PIB) iha 2012 no kaer papel vital
ba fasilitasaun desenvolvimentu ekonomia iha Timor-Leste nune’e presiza fó
importánsia boot ba hari kuadru ida sólidu hodi halo jestaun diak rekursus
hirak ne’e. Tamba ne’e Fundo Petrolífero kria iha 2005 hodi kotribui ba ninia
objetivu ne’ebé iha konsiste ba jere investimente finanseirus ho probabilidade
razoavel, efetua tranferensia ba governu ho nivel ida sustentavel no mantein
valor real ba longo prazu;
2) Reseitas petroleu makas liu
iha tinan 2012 no tun drastiku to’o iha tinan 2014 no sae oituan iha tihan
2015 to’o 2016 maibe estimasaun katak sei hotu iha tinan 2021 nia laran.
Tamba ne’e investimentu seitor naun petroliferu nian tenke sai prioridade atu
nune’e bele pre-ense fali lakunas ka valor osan ne’ebé lakon tamba gastus
estadu tinan-tinan.
Rekomendasaun
1) Fundus husi mina no gas tinan-tinan sei tun ba
bebeik tamba gastus orsamentu estadu ne’ebé tinan-tinan sempre sae, tamba
ne’e rekomeda ba governu atu halo popansa ba investimonetu seitor sira ne’ebé
ladun produtivu no jestaun orsamentu ida ne’ebé efisiente;
2) Estimasaun ba reseitas petroliferu nian sei remata
iha tinan 2021, tamba ne’e presiza loke tan kampu seluk, hanesan Greater
Sunrise ne’ebé iha prosesu atu esplora nomos rekursu naturais (mineral) iha
rai maran atu bele garante ekonomia Timor-Leste wainhira mina no gas husi
Kitan no Bayu-Undan remata;
3) Governu presiza halo investimentu ba iha seitor naun
petroliferu sira hanesan agrikultura, turismu no industrias hodi nune’e bele
aumenta reseitas domestika duke depende deit ba mina no gas iha tasi laran;
4) Presiza iha konsensu nasional kona-ba utilizasaun
fundus petrolifero no law-enforcement atu nune’e lei no regulamentu ne’ebé
estabelese ona bele implementa no garante sustentabilidade ekonomia ba
futuru.
1. ADB, 2015. Asian
Development Bank Asian Development Outlook 2015 Financing Asia’s Future
Growth
2.
ANP, 2015. Annual Report. Timor-Leste
3.
ANP, 2016. Ezekusaun Orsamentu Tinan Finanseira 2016,
to'o 30 Setembro 2016 No Planu Orsamentu ba Tinan Finanseira 2017,
Timor-Leste
4. Lao Hamutuk, 2017. Timor-Leste
Petroleum Fund / Fundu Petroliferu. Updated 10 February 2017
5.
Lei Nº 8/2005, Lei de Tributação do
Petróleo
6.
Lei N.º 12 /2011 Primeira alteração à Lei n.º
9/2005, de 3 de Agosto, Lei do Fundo Petrolífero de 28
de Setembro
7.
Ministerio
das Financas, 2014. Relatorio Annual do
Fundo Petrolifero, Ano Fiscal 2013, Governu Timor-Leste
8.
Ministerio
das Financas, 2015. Relatorio Annual do
Fundo Petrolifero, Ano Fiscal 2013, Governu Timor-Leste
9.
Scheiner,
2017. How long will the Petroleum Fund carry Timor-Leste? 17 February 2014. Lao Hamutuk Organization,
Timor-Leste
10. Relatoriu Nasoens Unidas: Lista Membru ONU. Veio no dia 4 de maio de 2017. www.wikipedia.un.members.updated.org
11. Directorate-General of Statistics 2013a, ‘External Trade Statistics, Annual Reports
2012’ RDTL
|
|
[1] Relatoriu Nasoens Unidas: Lista Membru ONU
[2] RDTL Directorate-General of Statistics
2013a, ‘External Trade Statistics, Annual Reports 2012’
[3] Lei Nº 8/2005, Lei de Tributação do Petróleo